Teritorialno načelo v sukcesiji držav

  • Leon Slak

Izvleček

Prispevek obsega področje sukcesije (nasledstva) držav, s poudarkom

na področju nasledstva dolgov, ki je pogosto sporno.

Pri sukcesiji se odvija zamenjava ene države z drugo glede vzpostavitve

suverenosti na določenem teritoriju, zato je nasledstvo

“teritorialna” kategorija.

Pravo nasledstva držav je del mednarodnega prava; to pa je

dispozitivne narave, kar pomeni, da je prvenstveno stvar dogovorov,

vendar le, če so dogovori mogoči. Če sporazuma ni, veljajo

pravila mednarodnega prava. Pri tem je bistveno, katera pravila

mednarodnega prava so dovolj trdno vzpostavljena in veljajo (de

lege lata) oz. katera pravila šele nastajajo (de lege ferenda). Pravila

državnega nasledstva so pestra, a tudi ohlapna, izhajajo pa iz Statuta

meddržavnega sodišča (ICJ) v Haagu, ki je del Ustanovne listine

Organizacije združenih narodov. Pri državni sukcesiji je poudarek

na enakovredni obravnavi nepremičnega in premičnega

premoženja, tako »aktive« kot »pasive«.

Državno nasledstvo ima analogijo z dedovanjem po civilnem

pravu, saj državno premoženje v okviru sredstev, vsebuje tudi obveznosti,

kar pomeni: če (ko) se deduje, se deduje oboje.

Težnje po ločenem nasledovanju t.i. “aktivnega” premoženja

(nepremičnine in opredmetene premičnine) od t.i. “pasivnega”

premoženja (dolgovi, jamstva in garancije) sicer obstajajo že od

nekdaj, čeprav v mednarodnem pravu dileme o tem ni. Ta problem

je značilno izbil ob razpadu SFRJ, ko se je po nasledstvu

nepremičnega in premičnega premoženja s strani novih držav

BiH, Hrvaške, Makedonije, ZR J in Slovenije na ozemlju bivše SFRJ,

nenadoma pojavil »problem« (ki to v resnici ni), kdo naj prevzame

jamstvo bivše federacije za devizne hranilne vloge varčevalcev

Ljubljanske banke Zagreb (in Sarajevo) na ozemlju novih držav.

Države naslednice SFRJ so namreč že leta 2001 sklenile Sporazum

o vprašanjih nasledstva, ki rešuje večino vprašanj nasledstva,

razen omenjenega v zvezi z jamstvom bivše federacije za devizne

hranilne vloge. A tudi glede tega Sporazum vsebuje določilo; da

se morajo pogajanja o vprašanju deviznih vlog nadaljevati med

državami naslednicami. Za kraj pogajanj je bila določena banka BIS

v Baslu, rok je bil »nemudoma«. Ker nadaljevanje začetih pogajanj

traja že celo desetletje, se poraja dvom ali med državami naslednicami

sploh še obstaja interes za razrešitev tega vprašanja.

Namen prispevka sicer ni podati rešitve tega težkega vprašanja;

če ga niso razrešile države naslednice v dvajsetih letih po razpadu

nekdanje SFRJ in se v desetih letih po sprejetju Sporazuma

državam ne zdi nujno pogajati se (z izjemo Slovenije), je smiselno

oceniti, ali je legitimno, da Slovenija vztraja pri teritorialnem

načinu reševanja, saj prav tega Hrvaška vztrajno zavrača.

Raziskava potrjuje, da je mednarodno-pravni način reševanja

problema edini pravilen in bi bile kake druge rešitve možne le,

če ne bi imeli opravka s sukcesijo, ki je posledica razpada SFRJ.

Raziskava tudi potrjuje, da je teritorialno načelo v praksi držav

vedno uporabljivo, kar kažejo primeri podobnih sukcesij po nekdanjih

ČSSR, NDR/ZR N in ZSSR.

Raziskava potrjuje bistveno sporočilo mednarodnega prava predvsem

v dejstvu, da je vez med aktivnim in pasivnim premoženjem

neločljiva, čeprav to sporočilo daje že DK-1983, ki se zaradi

neupoštevanja novejših primerov razpadov SFRJ, ZSSR, ČSSR, NDR/

ZR N na prvi pogled zdi zastarela. A vendar večje potrebe po novejši

nasledstveni konvenciji ni, saj mednarodno pravo med vsemi petimi

viri (mednarodne pogodbe, mednarodno-pravna praksa, splošnopravna

načela civiliziranih narodov, sodna praksa ter pravna znanost)

vsebuje že dovolj kriterijev, da se za vsak primer nasledstva

lahko najde ustrezna rešitev – tudi če dogovora ni.

References

Lit eratura
AVTORSKI VIRI
Blumenwitz, Dieter – Gornig, Gilbert-Hanno, »Staatennachfolge und die Einigung Deutschlands,
Staatsvermögen und Staatschulden«, Mann, Berlin, 1992.
Eisner, Bertold – Horvat, Marijan, »Rimsko pravo«, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1948.
Metelko, Josip, »Pravičnost u sukcesiji država – s posebnim osvrtom na državnu imovinu, arhive in
dugove pri odcjepljenju i raspadu države«, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Zagrebu, 1992.
Pufendorf, Samuel von, »De jure naturae et gentium Libri Octo«, Clarendon Press, Oxford, 1934.
Stanič, Ana, »Financial Aspects of State Succession - The Case of Yugoslavia«, European Journal of
International Law, letnik 12, št. 4, 2001.
Williams, Paul R., »State Succession and the International Financial Institutions: Political Criteria v.
Protection of Outstanding Financial Obligations«, International and Comparative Law Quarterly,
vol. 41, 1994.
DRUGI VIRI
Aspects of the Law of State Succession, Berlin Conference (2004) International Law Association.
Yearbook of the International Law Commission, 1981, Doc. A/CN 4/345. Vollume II, Part One, Thirteenth
report on succession of States in respect of matters other than treaties, by Mr. Mohammed
Bedjaoui, Special Rapporteur.
Yearbook of the International Law Commission, DOCUMENT A/36/10* Report of the International
Law Commission on the work of its thirty-third session (4 May–24 July 1980), poglavje: The principle
of equity, Volume II, Part Two, (paragraph 76-85), 1981.
»Mnenja Arbitražne komisije od št. 1 do št. 15«, v: Revue Générale de Droit International Public, Paris,
1994. Mnenja, preko spleta dosegljiva tudi v:
The Opinions of the Badinter Arbitration Committee (1–3) avtor: Alain Pellet, European Journal of
International Law, Vol. 3, No.1, 1992, Appendix: http://www.ejil.org/pdfs/3/1/1175.pdf.
The Opinions of the Badinter Arbitration Committee (4–10) avtor: Danilo Türk, European Journal of
International Law, Vol. 4, No.1, 1993, Annex 3: http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1227.pdf.
Resolution on: »State Successison in Matters of Property and Debts«, Session of Vancouver, The Institute
of International Law, Seventh Commission, Rapporteur: Mr. Georg Ress, 26. august 2001.
Yearbook of the Institute of International Law, Vol. 59, Session of Vancouver, 2001.
»IMF Decision on 14. December 1992«, Press Release No. 92/92, 15. December 1992.
»World Bank Decision on 25. February 1993«, Press Release No. 93/S43, 26. February 1993.
mE DNARODNE INSTITUCIJE
Organizacija združenih narodov (UN), http://www.un.org/en/
Komisija za mednarodno pravo (ILC), http://www.un.org/law/ilc/
Meddržavno sodišče v Haagu (ICJ), http://www.icj-cij.org/homepage/index.php
Mednarodni denarni sklad (IMF), http://www.imf.org/external/index.htm
Evropska banka za obnovo in razvoj (EBRD), http://www.ebrd.com/pages/homepage.shtml
Svetovna banka (WB), http://www.worldbank.org/
Vnesheconombank, Bank for Development and Foreign Economic Affairs, http://www.veb.ru/en/
MEDNARODNE POGODBE
Sporazum o vprašanjih nasledstva (MSVN, Uradni list RS št. 71/2002, z dne 8. 8. 2002).
“Montevideo Convention on the Rights and Duties of States”, 1. Konvencija nasledstva držav, velja od
26. 12. 1933, Hudson (ur.), International Legslation, 1931–1950, str. 620.
Dunajska konvencija o nasledstvu pogodb – 1978 (Vienna Convention on Succession of States in
respect of Treaties) - velja od 6. novembra 1996.
Dunajska konvencija o nasledstvu državnega premoženja, arhivov in dolgov – 1983 (Vienna Convention
on Succession of States in respect of State Property, Archives and Debts, 1983 – še ne
velja, ker nima dovolj ratifikacij – vendar se na splošno upošteva, ker druge podobne (ali boljše)
konvencije ni.
»Vertrag zwischen Bundesrepublik Deutchland und der Deutschen Demokratischen Republik über
die Herstellung der Einheit Deustchlands«, BullBReg., 1990.
»Declaration by the Heads of State of the Republic Belarus, the Russian Soviet Federative Socialist
Republic«, povzeto iz: »Agreement on the Establishment of the Commonwealth of Independent
States«, between the Republic Belarus, the Russian Federation and Ukraine, Minsk, 8. December
1991, International Legal Materials, 1992.
»Protocol to the Agreement on the Establishment of the Comonwealth of Independent States«, signed
on 8. December 1991 at the city of Minsk, By the Republic of Belarus, The Russian Federation and
Ukraine, between the Republic of Azerbaijan, Republic of Armenia, Republic of Belarus, Republic
of Kazahstan, Russian Federation, Rupublic of Tajikistan, Turkmenistan, Republic of Uzbekistan
and Ukraine, Alma – Ata, 21-th. December 1991, International Legal Materials, 1992.
»Alma-Ata Declaration«, International Legal Materials, 1992.
»Czech and Slovak Federal Republic, Constitutional Act No. 541/1992 on the Division of Property«,
13. November 1992.
SODNA PRAKSA
»Case of Kovačič and Others v. Slovenia«, ECHR - Grand Chamber, Applications: 44574/98, 45133/98,
48316/99, Judgment: Strassbourg, 3. October 2008, www.echr.coe.int/.
Plateau continental de la mer du Nord (North Sea Continental Shelf Case), Report of the International
Court of Justice, l. 1969.
Republic of Croatia et al. v. Giro Credit Bank A.G. Der Sparkassen, Austrian Supreme Court, Decision
of 17 December, 1996. Razlaga teorije “Communio Incidens”, kot jo je razvilo Vrhovno sodišče
Avstrije, po: http://intlaw.univie.ac.at/uploads/media/d97_01.doc.
Objavljeno
2018-12-22